Na većini azijskih berzi cene akcija su u petak blago pale, jer ulagači nisu želeli da rizikuju dok globalna ekonomija pada u recesiju, a pale su i cene nafte, nakon jučerašnjeg rekordnog rasta.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,15 posto.
Pritom je na Tokijskoj berzi Nikkei indeks ojačao 0,5 posto, a za toliko su porasle i cene akcija u Južnoj Koreji. U Šangaju, Australiji i Hong Kongu berzanski indeksi su skliznuli između 0,3 i 0,6 posto.
Azijske ulagače nije impresionirao jučerašnji rast Dau Džouns i S&P 500 indeksa na Volstritu za više od 2 posto, jer se to temeljilo samo na rekordnom skoku cena nafte, nakon vesti da bi Saudijska Arabija i Rusija mogle postići dogovor o smanjenju proizvodnje, kako bi podržale cene.
Cene nafte su od početka godine potonule više od 50 posto, jer je zbog usporavanja rasta svetske ekonomije pala potražnja za naftom, dok su u isto vreme Saudijska Arabija i Rusija krenule u cenovni rat kako bi povećale svoj tržišni udeo.
Kako su cene nafte pale na najniže NIVOE od 2002. godine, što šteti obEma stranama, čini se da su Saudijska Arabija i Rusija spremne za dogovor.
Zahvaljujući tome, juče je na američkom tržištu cena barela skočila 24,7, a na londonskom tržištu 21,5 posto. Ipak, jutros su cene pale.
Na američkom tržištu cena barela je skliznula 4,5 posto, na 24,18 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 2,7 posto, na 29,25 dolara.
Predsjednik SAD-a Donald Tramp, koji je posredovao između Saudijske Arabije i Rusije, izjavio je juče da bi obe strane mogle smanjiti proizvodnju za 10 do 15 miliona barela dnevno ili 10 do 15 posto globalne ponude, ali ulagači sumnjaju u to.
„Rez od 10 do 15 miliona barela dnevno jednostavno nije moguć. Kako bi se Rijad i Moskva mogli dogovoriti o tako velikom rezu, samo mesec dana nakon što su se razišli po pitanju smanjenja proizvodnje za 1,5 miliona“, kaže Norihiro Fujito, direktor u kompaniji “Mitsubishi UFJ Morgan Stanley Securities”.
Azijske ulagače zabrinuo je i juče objavljeni podatak da je u SAD-u prošle nedelje broj inicijalnih zahteva za pomoć nezaposlenima, skočio za rekordnih 6,65 milijuna, znatno više nego što se očekivalo.
Nedelju dana ranije, broj nezaposlenih porastao je za 3,3 miliona.
Šokantne brojke svjedoče o teškim posledicama pandemije koronavirusa, koje su pogodile najveću svetsku ekonomiju, nakon što je građanima širom SAD-a naloženo da ostanu kod kuće, a kompanije su obustavile poslovanje.
Projekcije, koje je juče objavila kancelarija američkog Kongresa, pokazuju da bi u drugom tromesečju bruto domaći proizvod (BDP) SAD-a mogao pasti za više od 7 posto u odnosu na isti period prošle godine.
U međuvremenu, broj zaraženih koronavirusom u svetu premašio je milion, dok je broj umrlih premašio 50.000. Kako se još ne vidi kraj širenju virusa u svetu, jasno je da će posledice po ekonomije biti ogromne.
A na valutnim tržištima dolar je ojačao drugi dan zaredom, nakon što je danima bio pod pritiskom zbog Fedovih mera za povećanje dolarske likvidnosti na finansijskim tržištima.
Jutros je dolarov indeks, koji prati kretanje američke prema šest najvažnijih svetskih valuta, dostigao 100,23 boda, dok je juče u ovo doba iznosio 99,67 bodova.
Od početka nedelje, dolarov indeks porastao je 1,9 posto.
Kurs američke u odnosu na japansku valutu porastao je jutros na 107,95 jena, s jučerašnjih 107,45 jena.
Američka valuta je ojačala i u odnosu na evropsku, pa je cena evra skliznula na 1,0845 dolara, dok je juče u ovo doba iznosila 1,0935 dolara.